Terenska nastava iz Biologije – Analiza ekoloških značajki uvale Bene i plaže Lubinski porat na Marjanu

U sklopu izborne nastave iz Biologije za drugi razred 19. svibnja 2023. godine provedena je terenska nastava na Marjanu u kojoj su sudjelovale dvije grupe učenika uz vodstvo profesorica Višnje Banić i Ivane Vuletić.

Terenska nastava izvedena je u park-šumi Marjan uz analizu ekoloških značajki uvale Bene i plaže Lubinski porat u okviru aktivnosti IV. gimnazije Marko Marulić kao ekoškole.
Iako je motiv za posjet Marjanu bio primarno ekološki, učenici su upoznati s povijesnim, geografskim, kulturnim i prirodnim značajkama poluotoka Marjan. Saznali su kako prvi i najstariji tragovi života na    Marjanu datiraju još iz prapovijesti kao i da su na Marjanu ostali i tragovi Rimljana koji su na Rtu Marjana imali hram božice lova Dijane. Marjan je i u prošlosti bio šumovit, ali je na njemu rasla bjelogorica i to hrastova šuma. Iz zapisa iz srednjega vijeka iščitava se zabrana sječe drva na Marjanu. Kako je Marjan starim Splićanima služio kao pašnjak, prirodna je vegetacija ugrožena te se započinje s pošumljavanjem alepskim borom koje 1852. godine pokreće prirodoslovac Juraj Kolumbatović. 1926. godine na Marjanu je otvoren Prirodoslovni muzej zajedno sa Zoološkim vrtom, a na njihovom osnivanju se treba zahvaliti profesoru Umbertu Girometti. Marjan postaje park-šuma 1964. godine te je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. Marjan je brdo s najvišim vrhom Telegrinom (178 m), a i do danas je nepotvrđena legenda da je nekoć bio vulkan. Od kulturnih značajki, uz marjanske crkvice koje su svjedočanstvo važnosti Marjana kao duhovnog utočišta Splićana, saznali su da se na Marjanu nalazi i židovsko groblje koje je među najstarijima u svijetu, povijesna rijetkost sa 700 grobova među kojima je i onaj Vida Morpurga. Čuli su za Botićevo šetalište, u čast Luke Botića, hrvatskog književnika iz doba hrvatskog narodnog preporoda. Prirodne značajke otkrile su alepski bor kao vrstu kojom je pošumljen Marjan, a prisjetili su se i nedavnih problema s kukcem potkornjakom, kornjašem čijem razvoju pogoduje globalno zatopljenje, a čije je širenje uzrokovalo sušenje stabala alepskog bora. Spomenut im je i leptir borov prelac koji ima dlakave gusjenice koje se u kolonama kreću jedna iza druge kako bi se zakopale u zemlju gdje će odraditi preobrazbu, a koje su snažan izvor alergena.

Terenska nastava započela je spuštanjem do morske obale gdje su učenici upoznati s fotosintetskim organizmima priobalnog područja. Ponovili su građu tijela algi i njihovu podjelu obzirom na fotosintetske pigmente koje sadrže te dobili upute za samostalno izrađivanje algarija s primjercima prikupljenih algi. S plaže se otišlo u obližnju šumu gdje su učenici upoznati s biljnim vrstama karakterističnima za šumu alepskog bora. Među njima našle su se i biljke s ljekovitim svojstvima kao npr. gospina trava, trputac, crni sljez i poneka otrovna npr. kozlac. Učenici su sabrali po nekoliko vrsta biljaka karakterističnih za šumu alepskog bora u svrhu izrade herbarske zbirke. Terenska nastava završava posjetom Lubinskom portu gdje je održan ekološki dio nastave. Učenici su ispunili radne listiće podacima kojima su procijenili estetiku plaže obzirom na fizičke faktore (širina plaže, materijal plaže, stanje plaže, temperaturu mora,…), biološke faktore (prozirnost mora, boja mora, alge u moru, crveni cvat mora, biodiverzitet, insekte, postojanje kanalizacijskih ispusta…) i ljudsko djelovanje (smeće i otpad, ulje, staklo, vegetacija, pristup, nagrde, opremu, buku, domaće životinje – psi…). Učenici su aktivno sudjelovali u uklanjanju otpada s plaže i okolnog dijela šume.

Multidisciplinarnim pristupom terenska nastava proširila je znanja učenika o značaju Marjana za Split s naglaskom na važnost ekološkog očuvanja Marjana kao zelene oaze grada za današnje i buduće Splićane.

image11

Image 1 of 21