Danas na našoj izbornoj iz Politike i gospodarstva razgovaramo s Margitom Radman, magistricom biologije i ekologije mora te voditeljicom Odjela za edukaciju i informiranje u udruzi Sunce.
S nama su i naši dragi kolege i partneri iz Ekonomske škole Šibenik s kojima rado surađujemo u raznovrsnim aktivnostima zajedničkog programa Škole ambasadori Europskog parlamenta.
Za početak, recite nam nešto o svom obrazovanju i profesionalnom putu.
Završila sam IV. gimnaziju Marko Marulić prije točno 20 godina. Tada sam bila sigurna da želim upisati biologiju, ali ne u kombinaciji s kemijom jer mi nije bila osobito draga. Nisam htjela ići profesorskim smjerom, iako me baka stalno nagovarala upravo na to. Upisala sam biologiju i ekologiju mora i uspješno je završila. Nakon toga sam volontirala u nekim ronilačkim aktivnostima te počela raditi u Prirodoslovnom muzeju kao muzejska pedagoginja. Potom se ukazala prilika za posao edukatorice u Udruzi Sunce. Ispostavilo se da radim s mladima, djecom i građanima – i upravo je to postalo ono što volim. Uz to sam upisala dodatno dopunsko obrazovanje (psihološko, didaktičko) na Filozofskom fakultetu kako bih unaprijedila svoje vještine u ovom poslu.
Koje su glavne aktivnosti Odjela za edukaciju i informiranje kojim rukovodite?
Rijetko imamo jednokratne aktivnosti – uglavnom su to edukacijski programi u koje uključujemo učenike, nastavnike i druge sudionike. Riječ je o projektima koji traju i po nekoliko godina. Radimo s djecom u vrtićima, školama te s građanima, i mislim da na taj način obuhvaćamo sve ciljane skupine. Teme su raznolike, iako se uglavnom držimo klasičnih područja, poput zaštite mora. Udruga Sunce svoje djelovanje velikim dijelom temelji upravo na moru. Provodimo akcije čišćenja i informiramo ljude o tome što oni sami mogu učiniti po tom pitanju. Bavimo se i temom kompostiranja te načelima poput „smanji potrošnju“ i sličnima.
Imate li neki projekt koji vam je posebno prirastao srcu?
Izdvojila bih dva koja su mi posebno draga, a u koje smo uključili učenike i studente. Prvi je projekt društveno korisnog učenja. Ideja je da sami osmisle i provedu projekt u svojoj lokalnoj zajednici. Do sada smo proveli velik broj takvih projekata, a jedan od njih nosi naziv „Ne budi kao noj“. Cilj mu je bio identificirati i mapirati lokacije na Kampusu na kojima se može odvajati otpad. Zahvaljujući tom projektu, društveno korisno učenje uvedeno je na više fakulteta. Ideja je omogućiti studentima da kroz praksu ne stječu samo iskustvo, već da rade na nečemu što ima dublji smisao i veću težinu. Drugi projekt proveden je u suradnji s udrugom Permakultura Dalmacije. Napravili smo botanički vrt u Osnovnoj školi Skalice. To je bio divan primjer kako se nastava može organizirati izvan učionice.
Koji su trenutno najveći izazovi u zaštiti Jadranskog mora?
U medijima se najviše spominju plastika i otpad u moru, no ono što mi često uočavamo su – nezaštićena morska područja. Postoji mnogo lokacija koje nisu zaštićene kao nacionalni ili parkovi prirode, ali i o njima se treba sustavno brinuti. Nedavno je proglašeno prvo zaštićeno morsko područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Rt Stupišće. Ideja je da na tom području nema ribarenja, sidrenja, niti prolaska brodova… Za takvo što potrebno je vrijeme, ali se s vremenom omogućuje obnova ribljeg fonda. Također, puno radimo na temi posidonije. To su one smeđe trake koje vidite u moru ili osušene na obali. Posidonija je endem Sredozemlja i zaštićena vrsta. Ona je stanište brojnim morskim organizmima, a mi je često uništavamo sidrenjem.
Kako građani mogu konkretno pridonijeti očuvanju morskog okoliša?
Riječ je o vrlo jednostavnim stvarima koje svatko od nas može primijeniti u svakodnevnom životu. Trebamo smanjiti potrošnju u kućanstvu, što nam često promakne. To znači koristiti višekratnu bocu za vodu, nositi hranu u vlastitim posudama, šetati kad možemo, koristiti javni prijevoz i slično.
To su naizgled banalne stvari, ali nisu teške – svatko ih može provesti. Krenite od sebe i proširite te navike u svojoj okolini.
ILI–ILI pitanja (Odgovara se prema osobnim preferencijama)
Plaža ili šuma?
Šuma, jer ona ima svoj posebni zen.
Slatko ili slano?
Ja sam tip za slatko, posebno tamnu čokoladu.
Ronjenje ili planinarenje?
Rekla bih ronjenje – jer dok roniš, čuješ samo vlastite misli. To je posebno iskustvo. Nema vanjskih podražaja, a ta tišina me potpuno smiruje.
Jutro uz kavu ili večer uz knjigu?
Jutro uz kavu.
Organizacija eko-akcije ili držanje predavanja?
Držanje predavanja jer osjećam da mi to najviše leži i u tome najviše uživam.
IZBORNA PiG