Fibonaccijev dan

Povodom Fibonaccijevog dana koji se obilježava 23. studenog učenici trećih razreda koji pohađaju izbornu nastavu iz matematike napravili su plakat pod mentorstvom prof. Kate Vučić. Učenice Karmen Rogač 3. e i Maja Matijaš 3. b su izradile plakat, a učenica Lukrecija Mratović 3. d napisala je prigodnu pjesmu.
Talijan Leonardo Pisiano poznatiji kao Fibonacci rođen je oko 1170. godine. Živio je do 1250. godine. Njegovi doprinosi razvoju matematike su uvođenje praktičnog sustava numeriranja, korištenje algoritama i algebarskih metoda te po prvi puta upotrebljavanje arapskih brojeva u zapadnom svijetu. Njegovo najpoznatije djelo je Liber Abaci – Knjiga o računanju napisana 1202. godine.


Što su to Fibonaccijevi brojevi?


Godine 1202., talijanski matematičar Leonardo Pisano, poznatiji kao Fibonacci, postavio je pitanje: „U idealnim uvjetima, koliko parova zečeva možemo dobiti u godini dana od jednog para zečeva? “Niz kojim se zečevi razmnožavaju glasi: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144 i tako u beskonačnost. Svaki idući broj u nizu je zbroj dva prethodna. Ovaj niz poznat je kao Fibonaccijev niz. Omjer između brojeva niza približava se tzv. Zlatnom rezu (1.618034).

Pjesma o Fibbonacciju

Kad se po Fibbonaccijevu nizu niže
Do raznih se spoznaja stiže
Matematičar Leonardo iz Pise
Kasnije kao Fibbonacci poznat
Ovaj niz uspio je prepoznat
Gledajući kako se zečevi karaju
A mali zečići stvaraju
1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, …
Zapisan je slijed vrijedan
Niz vidimo i drugdje
U prirodi svugdje
U školjkama, u pčelama, u oluji
Čak i u spiralnoj galaksiji niz struji
1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, …
Zapamti niz vrijedan

Lukrecija Mratović, 3. d